Crkva svetog Martina Biskupa

Jedna od najstarijih građevina i najznačajniji spomenik sakralne arhitekture u Varaždinskim Toplicama, crkve sv. Martina, čiji zvonik dominira naseljem spominje se u prvom popisu župa zagrebačke biskupije 1334.  što znači da je sagrađena koncem 13. ili početkom 14. stoljeća i to na temeljima  starije crkve, o kojoj svjedoče arheološki nalazi i vidljivi mali prozorčić iznad vrata sakristije.  U 18. stoljeću crkva je dograđena i  barokizirana, a arheološki nalazi potvrdili su gotički slog o kojem danas vidljivo svjedoče elegantni ukrasni pilastri s vanjske strane građevine te prozori na apsidi. Ispod poda pronađeni  su ostaci gotičkih temelja te supova i stepeništa za kor, a u crkvi se nalaze i tri kripte.

Barokna obnova župne crkve Sv. Martina zaokružena je 1765. godine nabavom orgulja Antoniusa Römera iz Graza. Zaslugom župljana i niza topličkih župnika ove su orgulje ostale do danas sačuvane i svojim predivnim zvukom i danas obogaćuju liturgijska slavlja. Ove je orgulje osobito cijenio prof. Ladislav Šaban, vrsni poznavatelj orgulja u Hrvatskoj, koji je uz ostalo, zapisao kako imaju: “Čisti zvuk nepatvorenog baroka, kakav i pripada u barokni ambijent topličke crkve.” Temeljitu obnovu orgulja izveo je njemački graditelj i restaurator orgulja Wolfgang J. Braun 1993. godine.  Zahvaljujući spomenutoj obnovi orgulja Varaždinske Toplice uključene su u program “Varaždinskih baroknih večeri.”

Prigodom zadnje obnove crkva dobiva i dva nova vitraja: bl. A. Stepinca i sv. Marka Križevčanina zaštitnika naše biskupije, koji uz postojeće u svetištu (sv. Martin i simboli evanđelista) čine skladnu cjelinu i zaokružuju barokni ambijent crkve.

Valja spomenuti da je zagrebački Kaptol već prije 900 godina (između 1111. i 1117.g.) postao vlasnikom Toplica darovnicom bana Aleksija. Kroz čitav srednji vijek zagrebački je Kaptol uspješno doprinosio razvoju čitavog mjesta i lječilišnog turizma u Toplicama sve do 1945. godine kada je Kaptol izgubio čitav svoj posjed i sve zgrade.

Robbini oltari u župnoj crkvi sv. Martina

Francesco Robba (1698.-1757.), najpoznatiji barokni kipar na tlu Slovenije i Hrvatske, izradio je nekoliko mramornih oltara, remek-djela baroka, za zagrebačku katedralu i crkvu sv. Katarine. Poslije potresa koji je 9. studenog 1880. pogodio Zagreb i okolicu kod preuređenja zagrebačke katedrale, bečki arhitekt Hermann Bollé odstranio je Robbine oltare iz katedrale pa su oltari sv. Katarine i sv. Barbare darovani  Topličkoj župnoj crkvi, u kojoj ih je postavio slikar i graditelj M. Antonini.

Oltar sv. Katarine, (izrađen oko 1740.g.) postao je u Toplicama oltarom sv. Martina (glavni oltar). Impresivno djeluje reljef s prikazom mučeništva svete Katarine. Krase ga kipovi sv. Bartola i sv. Mateja ap. Oltar sv. Barbare (izrađen oko 1736.g.) sada ima kipove sv. Filipa Nerija i sv. Stjepana prvomučenika. S ova dva oltara nedostaju kipovi Sv. Andrije i Sv. Franje Saleškog, koji su bili smješteni u atici jer ih je Kaptol poklonio župnoj crkvi, danas katedrali, u Sisku. Na njihovim se mjestima sada nalaze manje vrijedni kipovi sv. Nikole Tavelića na oltaru sv. Barbare te na glavnom oltaru kip sv. Martina biskupa, zaštitnika župe.

Slikar M. Antonini oslikao je 1885. čitavu crkvu, a posebno su dojmljive stropne freske koje prikazuju prizore iz Isusova života. U svetištu na stropu nalazimo evanđeliste, a pored oltara svete slavenske apostole Ćirila i Metoda.

Kapela svetog Duha

Na ostacima župne crkve koju su 1242. godine uništili Tatari sagrađena je kapela koja je 1774. godine barokizirana. Unutrašnjost i strop kapele oslikani su freskama nepoznatog majstora, a oltarna freska prikazuje silazak Duha Svetoga na apostole okupljene oko Blažene Djevice Marije. Slikana je 1882. godine za vrijeme župnika A. Golubića. Kapelu je do 19. stoljeća okruživalo groblje, a tu je pokopan i Antun Kukuljević Sakcinski, nad čijim se grobom uzdiže križ s natpisom Antunova sina Ivana na glagoljici: “Zahvalni sin svome otcu”. Svake se godine u kapeli svečano slavi Duhovski ponedjeljak tj. blagdan BDM – Majke Crkve.